Boazodoallu
Doarjut álggaheaddji boazodoallofitnodatdoalliid ja ruhtadat ealáhusa hárjeheamis dárbbašlaš investeremiid boazodoalu hárjeheaddjiide ja bálgosiidda.
Doarjut álggaheaddji boazodoallofitnodatdoalliid ja ruhtadat ealáhusa hárjeheamis dárbbašlaš investeremiid boazodoalu hárjeheaddjiide ja bálgosiidda.
Doarjut álggaheaddji boazodoallofitnodatdoalliid ja ruhtadat ealáhusa hárjeheamis dárbbašlaš investeremiid boazodoalu hárjeheaddjiide ja bálgosiidda.
Nuorra ealáhushárjeheaddji álggahandoarjja veahkeha du beassat álgui dálu doallamis. Sáhtát oažžut álggahandoarjaga, jus leat vuollel 41-jahkásaš boazodoalli ja álggahat dálu doallama vuosttas geardde boazodoalus vástideaddji ealáhushárjeheaddjin.
Ođđa ealáhusa hárjeheaddjin sáhtát álggahit oastimiin dahje láigohemiin dálu. Sáhtát oažžut dálu háldosat maiddái ovdamearkan skeaŋkan dahje árbejuogus. Du boazolohku galgá šaddat 1,5-geardásažžan, muhto šaddat unnimustá 80 ealihanbohccui.
Fitnodatdoaibmaplánain ja máksinválmmašvuođarehkenastimiin čujuhat, ahte du boazodálus leat eavttut menestuvvat ja doaibma lea ekonomalaččat gánnáhahtti.
Dus galgá leat doarvái buorre čehppodat, vai sáhtát oažžut álggahandoarjaga. Jus du ámmátdáidogáibádus ii ollašuva ohcanáigge, čatnasat čađahit dárbbašlaš ámmátdáiddu 36 mánu siste doarjaga mieđiheamis.
Vuollel 40-jahkásaš 50-79 ealihanbohcco oamastan sáhttá oažžut skohter- ja njealjejuvllatdoarjaga 40 proseantta. Doarjja mieđihuvvo dušše oktii goappáge mašiidnii. Čatnasat dahkat 60 bálgosa dohkkehan bargobeaivvi golmma boazodoallojagi áigge goappáinge dorjojuvvon mašiinnain. Čatnašumi čuvvot.
Loga dárkilut rávvagiid biebmodoaimmahaga siidduin (suomagillii).
Boazodoalu ja luondduealáhusa hárjeheaddji sáhttá ohcat doarjaga ovdamearkan skohtera dahje njealjejuvllaga skáhppomii, maidda ealáhushárjeheaddji sáhttá oažžut investerendoarjaga 20-35 proseantta dohkkehuvvon goluin.
Vuollel 40-jahkásaš 50-79 ealihanbohcco oamastan sáhttá oažžut skohter- ja njealjejuvllatdoarjaga 40 proseantta. Doarjja mieđihuvvo dušše oktii goappáge mašiidnii. Čatnasat dahkat 60 bálgosa dohkkehan bargobeaivvi golmma boazodoallojagi áigge goappáinge dorjojuvvon mašiinnain. Čatnašumi čuvvot.
Bálggus sáhttá ohcat doarjaga ovdamearkan áiddiid ceggemii dahje vuođđodivvumii ja njuovahaga vuođđodivvumii dahje njuovahagas dárbbašan luovos opmogili. Doarjaga mearri sáhttá leat doarjaga čuozáhaga mielde 40-70 proseantta goluin.
Dárkilut dieđut doarjjačuozáhagain ja doarjaga meriin leat biebmodoaimmahaga siidduin (suomagillii).
Sáhtát ohcat doarjaga olles áigge, muhto ohcamušat váldojuvvojit gieđahallamii doarjjaáigodagaid mielde. Doarjjaáigodagat leat.
Sáhtát ohcat doarjaga elektrovnnalaččat Hyrrä-áššiiddikšunbálvalusas doaisttážii dušše suomagillii. Sihkkarastte, ahte du ohcamuš sisttisdoallá buot dárbbašlaš mildosiid. Sáhtát dárkkistit mildosiid biebmodoaimmahaga siidduin.
Oza doarjaga sámegillii sámegielat báberskoviin ja doaimmat dan oktan vuolláičállosiin Lappi EBI-guovddážii.
Skovit:
Boazodoalu hárjeheaddjin sáhtát oažžut doarjaga ealli guovdu (boazodoarjja).
Doarjaga sáhttá oažžut lunddolaš olmmoš dahje lunddolaš olbmuin šaddan borramušgázzi, mii lea seammá dállodoalus ássan bearašoppalašvuohta. Borramušgázzin gehččojuvvo maiddái juogekeahtes jápminbeassi. Boazodoarjagis ii leat badjerádjá.
Borramušgázzi lea bearašoppalašvuohta, masa sáhttet gullat ovdamearkan
Lagašfuolkkit leat náittos- dahje ássanguoimmit, vánhemat ja mánát, áhkut ja ádját ja vuolleahkásaččaid oappážat.
Borramušgázzái gullet maiddái olbmot, geat lea gaskaboddasaččat eret seammá visttis. Gaskaboddasaš eretorrun sáhttá boahtit stuđeremis, bargogohččosis, eará dienasbarggus, vearjo- dahje siviilabálvalusas, buohcceviesus dahje fáŋgalis orrumis. Eretorrun gehččojuvvo dábálaččat gaskaboddasažžan, jus dat bistá eanemustá sulaid jagi.
Borramušgázzi sáhttá oažžut doarjaga, jus dat
Ealliid oamastanvuoigatvuođa ja meari vuođđun lea bálgosa virggálaš boazologahallan. Guoskevaš boazodoallojagi áigge dahkkon boazogávppit sáhttet váldojuvvot vuhtii doarjaga mieđihettiin.
Doarjjaohcamuššii laktojuvvo boazodoalu boađusrehkenastinsiidu (Pomu). Ođđa ohcciin mielddusskovvi ii gáibiduvvo.
Doarjja ii máksojuvvo daid ealihanbohccuin, mat mannet badjel bálgosa dahje daid oasálaččaid lobálaš boazomeari. Jus ealihanbohccuid mearri báhcá vuollel 80 ealihanbohcco, doarjja sáhttá lihkká máksojuvvot báhcán bohccuid meari vuođul, jus ovdal geahpedeami bohccot ledje unnimustá 80.
Doarjja ii máksojuvvo daid ealihanbohccuin, maid oasálaš livččii galgan njuovvat bálgosa njuovvanplána mielde. Jus njuovakeahttá leat báhcán badjel golbma proseantta ealihanbohccuin, doarjja ii máksojuvvo borramušgázzái olláge.
Jus bálgosis lea mannan badjel stuorámus lobálaš ealihanbohccuid mearri, juohkehaš borramušgáccis geahpeduvvo doarjja seammá gori mielde go borramušgázzi oamasta ealihanbohccuid bálgosis.
Boazodoalu doarjaga ealliid guovdu sáhttá ohcat oktii jagis. Boazodoallojagi 2023/2024 doarjja ealliid guovdu lea ohcamis 12.8.-5.9.2024. Boazodoarjja máksojuvvui 28,50 euro/ealihanboazu.
Sáhtát ohcat doarjaga suomagillii neahttaearánastinbálvalus Vipus, masa sáhtát čálihit sisa neahttabáŋkodovddaldagaiguin dahje mobiilasihkkarastimiin.
Oza doarjaga doarjaga sámegillii báberskoviin ja doaimmat dan oktan vuolláičállosiin Lappi EBI-guovddážii.
Jus ozat doarjaga jápminbeassin, deavdde ja vuolláičále báberohcanskovi ja doaimmat dan Lappi EBI-guovddážii. Lavtte ohcamuššii árbegirjji ja jápminbeasi oasálaččaid váldegirjjiid.
Lavtte ohcamuššii váldegirjjiid buot dain borramušgácci dievasahkásaš olbmuin, geaid bohccuin doarjja ohccojuvvo. Váldegirjeskovvi gávdno biebmodoaimmahaga siidduin (pdf, ruokavirasto.fi), suomagillii.
Skovit: